Većina životinja svet oko sebe vide drugačije nego što ga vide ljudi – neke lošije a druge daleko bolje.
Kvalitet vida kod različitih pripradnika životinjskog carstva se veoma razlikuje. Istraživanja su pokazala da se te razlike ogledaju u vidnom polju, što je direktno povezano sa načinom ishrane. Naime, životinje koje se u lancu ishrane nalaze u ulozi plena imaju više rastavljene oči, postavljene više sa strane, što im omogućava da gledaju svakim okom posebno. Ovo im omogućava daleko šire vidno polje u odnosu na njihove lovce, čije oči su postavljene frontalno.
PČELA
Kako bi lakše uočile nektar koji krije cvet, priroda je pčelama podarila mogućnost da vide ultraljubičastu svetlost (pa čak i više boja ove svetlosti). Za razliku od ljudi, pčele umesto jednog imaju bezbroj malih sočiva koja stvaraju “piksele” zahvaljujući kojima one vide.
MAČKA
Mačke su kratkovide, što znači da ne mogu dobro videti previše udaljene objekte. Mogu videti nijanse plave i zelene boje. Danju im je vid pomalo zamagljen pa vide i do šest puta mutnije nego ljudi, dok u mraku vide gotovo savršeno. Vidno polje im je nešto šire od ljudskog i iznosi 200°.
PTICE
Ptice pored svih boja koje vidi čovek, vide i ultraljubičaste boje, što ih čini retkim životinjama koje imaju oštriji vid od čoveka.
SLEPI MIŠ
Suprotno popularnom mišljenju, slepi miševi nisu zaista slepi. Međutim, u mraku pećine se ne mogu osloniti na svoj, ne baš dobar vid. Stoga radi detektovanja prepreka u letu, kao i nalaženja puta do gnezda i hrane, slepi miševi ne koriste oči, već tzv. eholokaciju tj. emitovanje i primanje odbijenih zvukova iz prostora .
KONJ
Oči konja su postavljene sa strane, pa on vidi skoro 360° oko sebe. Njegova specifična očna jabučica uvećava sve predmete, pa ih konj vidi čak 50% većima u odnosu na ljude. Konj ima dve slepe tačke – direktno ispred njuške i iza repa, zato se i preporučuje da im se prilazi sa strane. Po mraku konji vide puno bolje od ljudi, ali ne vide najbolje u zoru i sumrak, jer im tada percepcija boja bledi a noćni vid se još uvek ne aktivira.
PAS
Psi mogu videti boje, ali u manjem rasponu od ljudi (njihova skala boja se vrti oko krem, bele, plave, ljubičaste i sive). Psi vide radijus od 270 stepeni, ali je oštrina vida kod pasa šest puta manja od one kod ljudi.
OKTOPOD
Oktopodi i lignje, za razliku od ljudi, nemaju „crnu mrlju“. Međutim, svet oko sebe vide zamagljeno i u sivim tonovima, budući da ne mogu razlikovati boje.
RIBE
Ribe mogu razlikovati boje a pored toga, mnoge od njih (npr. zlatne ribice ili pirane) mogu videti i infracrveni spektar, kao i talasne dužine svetlosti, koje nisu vidljive ljudskom oku. Ovo im omogućava dobar vid u zamućenoj vodi.
Pronađite odgovore na najčešća pitanja o laserskom skidanju dioptrije, katarakti i ugradnji sočiva. Sve što treba da znate pre nego što donesete odluku o zahvatu.
Ne, zahvat je potpuno bezbolan. Traje svega nekoliko minuta, a već sutradan možeš normalno da funkcionišeš bez naočara ili sočiva.
Ako primećuješ da ti je vid zamućen, boje blede i noću teško voziš, to su jasni znakovi. Operacija vraća bistrinu vida i ne odlaže se kad se jednom dijagnostikuje.
Najveća prednost je što zaboravljaš na naočare – i za blizinu i za daljinu. To znači da čitaš knjigu, koristiš telefon i voziš bez dodatnih pomagala.
Itekako imaš! Za to postoje torična sočiva, koja su posebno napravljena da isprave astigmatizam i daju jasan vid.
To su veštačka sočiva koja se ubacuju u oko, ali tvoje prirodno sočivo ostaje netaknuto. Odlična su za mlađe ljude sa visokom dioptrijom koji nisu kandidati za laser.